Jedanaesti prosinca obilježava se svake godine kao Međunarodni dan planina. Taj dan proglasila je Opća skupština UN-a, nakon što su tijekom Međunarodne godine planina 2002. brojni stručnjaci ukazali na potrebu stalnog osvješćivanja svjetskog stanovništva o golemom značenju planina i nužnosti održivog razvoja koji omogućava njihovo očuvanje.
Sa ciljem osvješćivanja javnosti o važnosti očuvanja planina, svake se godine Međunarodni dan planina u Hrvatskoj obilježava raznovrsnim akcijama Hrvatskog planinarskog saveza, planinarskih udruga članica HPS-a i akcijama javnih ustanova za upravljanje zaštićenim planinskim područjima. Tako je u suradnji Javne ustanove Park prirode Papuk i udruge Slavonski planinari održan 17. izlet Nepoznati Papuk – Na razmeđu Papuk i Krndije na kojem su se okupili planinari i planinarke iz brojnih planinarskih društava s područja Slavonije. Obronci Papuka i Krndije iznad Orahovice ujutro na ovaj Međunarodni dan planina osvanuli su pod snježnim pokrivačem, a trasa je vodila kružno lugarnica Zdenčina-partizansko groblje-Točak-Ružica grad-stari grad Oršulić-Sibovac-Rastova kosa-Zdenčina.
Nekoliko zanimljivosti o području kojim je prolazila trasa:
“Najveći dio trase prolazi kroz karbonatne sedimente (vapnenci i dolomiti) srednjotrijaske starosti (cca 245 milijuna godina). U Geoparku Papuk karbonatne naslage se nalaze u središnjem vršnom dijelu Papuka gdje im je rasprostiranje nešto veće i ovdje u istočnom dijelu gdje zauzimaju manju površinu. U njima su dosta dobro razvijeni krški oblici/formacije kao što su ponikve ili spilje. Iako su u ovom istočnom dijelu krški oblici slabije razvijeni u blizini trase nalazi se Antina spilja poznata po lijepim spiljskim ukrasima.
Zanimljivo je da se ovdje nalazi i jedino nalazište fosila amonita u Geoparku. Amoniti su izumrla vrsta glavonožaca koji su živjeli u morima i oceanima. Inače stilizirani amonit nalazi se na logu PP Papuk.
Karakteristika karbonatnih stijena je i vodopropusnost tako da na kontaktu karbonatnih stijena i starijih, vodo-nepropusnih metamorfnih stijena nalazimo veliki broj izvora.
Oko Starog grada možemo pronaći zanimljive predstavnike flore koji zapravo ne pripadaju ovome prostoru nego su ih ljudi u prošlosti ovdje uzgajali kao ukras ili kao lijek. Planinska čuvarkuća (Sempervivum tectorum) u Hrvatskoj prirodno dolazi samo u sjeverozapadnoj Istri, a ljudi su ju uzgajali i širili još od vremena Rimljana. U svibnju ovdje možete vidjeti i prekrasne cvjetove endemične hrvatske perunike (Iris croatica), još jedne vrste koju su nekadašnji stanovnici donijeli i posadili kako bi dekorirala okoliš Starog grada.”
Fotogalerija 17. izleta Nepoznati Papuk – Na razmeđu Papuka i Krndije:
S web stranice Hrvatskog planinarskog saveza povodom Međunarodnog dana planina:
“Povodom Međunarodnog dana planina u Parku prirode Medvednica polaznicima Tečaja za čuvare planinske prirode HPS-a bit će uručene diplome čuvara planinske prirode, a također će se dan obilježiti brojnim prigodnim izletima i akcijama planinarskih udruga.
Hrvatske su planine jedinstvene u svijetu upravo po svojoj velikoj raznolikosti na relativno malom prostoru. Najviše hrvatske planine pripadaju Dinarskom gorju i karakterizira ih ekološki iznimno osjetljiv krški reljef. Protežu se smjerom sjeverozapad – jugoistok, uzduž jadranske obale u nekoliko usporednih nizova, koji počinju s otočnim planinama. Za razliku od Dinarida, planine i gore panonskog i peripanonskog prostora uglavnom su stare geološke građe, blažih strmina, razmjerno niske te bogate vodom i vegetacijom. Njihov smjer pružanja nije jedinstven, ali se nigdje ne podudara s dinarskim. Odlikuje ih brojnost vodenih tokova koji su kroz stoljeća usjekli duboke doline i tako stvorili šarolik reljef. Zbog male visine u odnosu na svjetska velegorja, većina je naših vrhova planinarski razmjerno lako dostupna, što hrvatske planine čini vrlo pogodnim, praktički idealnim za planinarenje. Ljepota i raznolikost hrvatskih planina, ali i rano prepoznavanje njihova značaja i vrednovanje, ujedno su i razlozi što se organizirano planinarstvo u Hrvatskoj počelo razvijati vrlo rano (još 1874.), po čemu smo bili među prvima u Europi, te što su prve inicijative za zaštitu okoliša u Hrvatskoj nastale u upravo u okvirima planinarske udruge. Hrvatski planinarski savez je i danas najveća hrvatska udruga posvećena zaštiti okoliša. Svoje opredjeljenje za očuvanje naših planina ove godine iskazali smo donošenjem Deklaracije o zaštiti i očuvanju hrvatskih planina, koju je jednoglasno usvojila Skupština HPS-a na 34. sjednici održanoj 21. svibnja 2022.
Ove godine tema Međunarodnog dana planina glasi “Žene pomiču planine”. Kada je riječ o ženama u planinama i planinarstvu, tu se možemo s pravom ponositi brojnim postignućima žena, još od 19. stoljeća pa sve do danas. Često ističemo da je prvi penjački podvig u povijesti našeg planinarstva izvela ilirka Dragojla Jarnević, usponom kroz stijenu Okića u Samoborskom gorju. Nemoguće je nabrojati sve vrhunske podvige koje su izvele žene, osobito podvige u alpinizmu i speleologiji. Pa ipak, od vrhunskih uspjeha potrebno je izdvojiti i prisjetiti se osobito ženskih himalajskih ekspedicija na Cho Oyu 2007. i Everest 2009., koje je organizirao HPS, a koje su bile nagrađene svim najvišim sportskim i javnim priznanjima i nagradama. Štoviše, Hrvatska je još uvijek jedina zemlja na svijetu iz koje je na Everestu bilo više žena nego muškaraca. Žene daju trajno i značajan doprinos u organizacijskom radu u Hrvatskom planinarskom savezu, na čelu i na raznim drugim dužnostima unutar brojnih planinarskih društava, županijskih planinarskih saveza, stanica vodiča i stanica HGSS-a, kao i neposredno u radu tijela i komisija Hrvatskog planinarskog saveza.
Međunarodni dan planina obilježen je također i svečanim dijelom programa u okviru predstavljanja projekta obnove, uređenja i opremanja planinarske infrastrukture, koji je u subotu 10. prosinca održan u sjedištu Hrvatskog planinarskog saveza.“
