Na području Pakračke gore 2006. godine otkrivene su dvije nove špilje: Rastik, dužine 140 metara, te Trbušnjak, duga najmanje 200 metara, a već su prva mjerenja pokazala da je Trbušnjak dužinom nadmašila dosadašnju rekorderku, Uviraljku, i postala najdužom špiljom u Slavoniji. Njezina je visina u prosjeku tri-četiri metra, a zbog protjecanja potoka kroz nju, vlažnost zraka relativno je visoka, dok se temperatura ljeti i zimi zadržava na oko 12 stupnjeva. Posebna je vrijednost špilje Trbušnjak ipak to što se u njoj nalazi veliko stanište šišmiša, među kojima su i dvije rijetke i zaštićene vrste, veliki šišmiš (Myotis myotis) i dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi). To je ujedno najveća porodiljna kolonija šišmiša u Hrvatskoj i jedna od najvećih u Europi, jer se procjenjuje da velikih šišmiša ima oko 8000, a dugokrilih pršnjaka čak oko 22.000.Osim njih, u špilji povremeno borave, porađaju se ili prezimljavaju i riđi šišmiš te velikouhi šišmiš, veliki potkovnjak, sivi dugoušan i širkouhi mračnjak. To je najveća sačuvana kolonija u ovom dijelu Europe, pa njezina zaštita mora biti jedan od prioriteta zaštite šišmiša u Hrvatskoj. – Špilja Trbušnjak nalazi se unutar Nacionalne ekološke mreže te će ulaskom u EU biti uključena u europsku mrežu Natura 2000 kao geomorfološki spomenik – ističe Tomislav Crnjac, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije, a Zvonimir Miler, predsjednik Turističke zajednice Grada Pakraca i član PD-a “Psunj”, dodaje da zaštita šišmiša ne smije sve to čekati.Ispred ulaza u špilju u sumrak i pred zoru od ožujka do listopada vlada gužva u zraku, tisuće letača, unatoč sljepoći, precizno se mimoilazi poput zrakoplova u zračnoj luci. Ali, neovlašten ulazak ljudima nije dopušten. Naime, špilja Trbušnjak nije uređena za posjete niti je službeno otvorena. U njoj još nisu dovršena istraživanja, pa nije dostupna ni za turistička razgledanja.Zato je nema ni u ponudi lokalne Turističke zajednice, a u pakračkome Poglavarstvu već neko vrijeme razmatraju mogućnost da se na ulaz špilje postave rešetke koja će dopustiti prolaz šišmišima, a spriječiti ulaz nepozvanim znatiželjnicima.- Želimo spriječiti ometanje šišmiša, koji moraju imati potpun mir tijekom hibernacije od listopada i ožujka, a ljeti se u njoj razmnožavaju – istaknuo je Zvonimir Miler. Dok se špilja ne zaštiti i ne uredi za posjetitelje, u nju ne bi trebalo ulaziti jer je svaki ulazak neopreznih osoba u špilje opasan, kažu domaćini.