Planinarsko odmorište Tromeđa osmišljeno je početkom proljeća 2005. godine nakon društvenog prihvaćanja inicijative o izgradnji nadstrešnice sa stolovima i klupama. Nakon ideje i izrade skice podignuto je tijekom 16 radnih akcija između 9. travnja i 10. kolovoza 2005. godine u kojima je sudjelovalo 19 sudionika. Završni čin nakon završetka odmorišta desio se 19. listopada 2005. kada je obzidan metalni stupac s planinarskim putokazima.
Povijesna zanimljivost i porijeklo imena “Planinarska Tromeđa”*
Lokacija Planinarske Tromeđe**(430 m), nalazi se na sjeverozapadnim obroncima Psunja, na planinarskoj kosi iznad sela Kraguj i šumskoj zaravni koju presijeca asfaltna cesta za planinarski dom “Omanovac”. Dostupne informacije koje imamo, govore nam da je sam naziv Planinarska Tromeđa, proizašao iz činjenice što se na tome području, kako nekada tako i danas, spaja nekoliko planinarskih putova. Ta lokacija je i spajanje starih šumskih vlaka s kojima su povezana okolna sela i šumski predjeli. Planinarima i drugim namjernicima koji odluče krenuti iz Pakraca prema dubljim psunjskim područjima, Tromeđa se nalazi na kraju prve trećine jednoga od najstarijih psunjskih planinarskih putova nastalog još u prošlome stoljeću, nekoliko godina prije 1930. godine. Trasa tog starog planinarskog puta od pakračke strane, naravno uz neke manje neminovne izmjene trase tijekom svoje opstojnosti od gotovo jednog stoljeća, održala se do današnjih dana. Ona i nadalje povezuje grad Pakrac s Velikom poljanom i nastavlja do najvišeg vrha Psunja i Slavonije, vrha Brezovo polje (985 m).
A kako to nekada bijaše s početka poznate nam priče o pakračkom planinarstvu, krenuvši rano izjutra iz grada na svoja psunjska istraživanja, pošto su prošli gotovo sva naselja, naši stari planinarski prethodnici, imali su običaj zaustaviti se upravo ondje. Na šumskoj zaravni iznad sela Kraguj, u području Tromeđe, kako je sami naši stari planinari nazvaše. I dok su se prve zrake sunca, onako stidljivo, počele probijati kroz krošnje stabala Omanovačkog brda, još uvijek pomalo snen i onako s nogu, taj prvi ranojutarnji odmor planinara uz primjerenu okrjepu i doručak onih koji to nisu stigli obaviti izjutra, bio je neophodan kako bi se obnovila energija nakon gotovo dvosatnog pješačenja od grada. U tim trenucima ranojutarnjeg odmora na Tromeđi, pao bi i dogovor između planinara kojim planinarskim putom će ići dalje od ovog križanja planinarskih putova… Taj stari planinarski običaj, vezan za prvu stanicu za odmor u ovome perifernome dijelu Psunja, za Planinarsku Tromeđu, pakrački planinari održali su do današnjeg vremena. I danas, gotovo stotinu godina kasnije, sadašnje generacije pakračkih planinara kada krenu pješice iz Pakraca nekim od planinarskih putova, također osjećaju da je taj prvi odmor potrebno napraviti upravo negdje ondje, u predjelu Tromeđe. Da taj odmor i ubuduće ne bi bio baš toliko skroman i nespretan, onako nabrzaka, s nogu, odlučili smo poboljšati kvalitetu odmora planinarima i svim dobronamjernicima na njihovim pješačkim proputovanjima našom planinom i pokrenuli smo izgradnju nadstrešnice, planinarskog odmorišta na Tromeđi.
Iz intervjua, s pakračkim planinarom Stjepanom Pavlovićem objavljenom u “Pakračkom listu”, br. 65, od 1.8.1995. na stranici 16 pod naslovom “Opet je vrijeme za Omanovac”, govori se i o Tromeđi.
* tekst preuzet iz brošure “Kako smo gradili Tromeđu – 20 godina planinarskog odmorišta 2005.-2025.” (1. izdanje, kolovoz 2025., nakladnik: Planinarsko društvo “Psunj”, autor: Žarko Roček)
**U ovome tekstu riječ je o Planinarskoj Tromeđi, kako su stari pakrački planinari nekada sami nazvali tu gore opisanu lokaciju. A kako bi se točno znalo o kojoj se Tromeđi radi, da ne bude zabune, valja navesti da postoji još jedna Tromeđa. Ta Stara Tromeđa nalazi se kod brda Drač (556 m) i prepoznatljiva je po starom kamenom biljegu, međašu koji je nekada označavao staru administrativnu granicu šuma, carske i spahijske. Preko te Stare Tromeđe i pokraj samoga kamena međaša, prolazi i naš planinarski put prema Hajdučkoj kosi. Na istoj toj lokaciji danas je i spajanje nekoliko šumskih vlaka.